"Umetnik je jedini covek modernog vremena koji realizuje duhovne vrednosti. Sasvim je pouzdano, dok se istovetno ne realizuje na svim podrucjima zivota ono sto dozivljava umetnik, dotle je sasvim uzaludna svaka vrsta reformi rada, zakona, teorija, prinuda; nije to pitanje nadnice, nije pitanje radnog vremena, nije socijalno pitanje, nego JEDINO ODNOS UMETNIKA SA MATERIJALNOM PRIRODOM, Ocinski Duh Ljubavi. Ovaj veciti univerzalni duh ljubavi cuva bastina. KULTURA JE REALIZACIJA DUHA SACUVANOG U BASTINI." (Béla Hamvas, Scientia Sacra)

Saturday, November 19, 2011

AKSIOME

“Kolicina dobrog se ne meri u brojkama I vremenima, vec se uzima kao pandan velicini radosti makar jednog osvojenog srca. A osvajanje jednog bica istinskom dobrotom jednako je osvajanju citavog sveta.”   Str.195.

“Um vam je poput padobrana-funkcionise samo kada je otvoren. A on nikako ne moze biti otvoren ako covek ne radi na sebi I svojoj svesti I duhovnosti.” 

Ako to ne cini “ um ostaje ogranicen materijalnim znanjem.”

“Duhovnom oku otkrivaju se dveri nemerljivog blaga koje nije od sveta materije, vec od sveta mnogo istancanijeg, cistijeg I mocnijeg no sto ljudski um moze zamisliti. Ta fina prozimanja moci I divnih energija stvaraju sve sto je ljudsko oko ikada videlo a um zamislio. Zato se uvek trudi da makar I naslutis  koliko ima nezamislivog, a ima ga sigurno…. “  str.229. 

“Samo je zivot, koji se zivi u izvesnom duhu, vredan zivota. ….. Zivot I duh su dve sile, ili neophodnosti, izmedju kojih je postavljen covek. Duh daje njegovom zivotu smisao I mogucnost najveceg razvitka. Ali zivot je neophodan duhu, jer njegova istina nije nista ako ne moze da zivi.”

“Bolest je cesto posledica nedostatka ili iscrpljenosti zivotnih sila, ali cesto je ociscenje duha I tela od otrova koji su se nakupili.  Neophodno je da covek boluje s vremena na vreme. Izvor vecine bolesti je u duhu. Zato duh I moze da izleci vecinu bolesti.”  Str.193.

“Ono sto zasigurno znam je da postoje retki ljudi, nazvacu ih blagoslovenim bicima, koja izdizu covecanstvo I brane njegovu cast pred moralnim I etickim principima kosmosa. Da, ta bica ostavljaju posebne tragove na zemlji I da njihovih spisa, biografija, misli I pozitivnih posledica velikih dela ima svuda u pisanoj istoriji kroz citav duhovni razvitak ljudske rase. Velicina tih genija duhovnosti cesto ume biti nemerljivo velika, dovoljno grandiozna da se neretko ceo njihov zivot moze nazvati svetim bivstvovanjem.” Str.232.

I Petar Kralj je u njihovom drustvu. Verujem da ima dovoljno ljudi koji tako misle. 

“ Snaga cistog srca I uzvisenog zivota ne potice iz nase vere prema Svevisnjem, vec od Njegove vere u nas. Jer, kome veruje Onaj cijih nebrojano mnogo cudesnih sunaca svojom svetloscu uzrokuje procvat krajnjeg znanja, mira, duhovnosti I postojanja, taj je blagosloven za ceo svoj zivot I taj ce uvek biti ophrvan Njegovim iskusenjima, ne da bi patio, vec da bi, kao jedan od najboljih ucenika, dobro I vredno ucio da bude Covek.

Sada znam, odgovor je sve vreme lezao u pitanju – da li  zapravo Bog veruje u nas, da li smo kao ljudi koji to ne umeju biti, dostojni njegove vere.”    Str.233.

Iz romana   “Okean u oku”  Danijele Knez.


Trajem ocarana sto se kosmicki okidac dogodio, sto se pojavljuju mladi ljudi, ovom prilikom u liku Danijele Knez, koji nastavljaju drevnu pricu negujuci duh. Ovo je jos jedna knjiga koja me je nasla da me ozari, da potvrdi da je u svim vremenima, pa I danas, moguce ziveti u duhu, biti razlicit zbog shvatanja da je sustina svega duh, a ne materija, biti razlicit, biti covek.  

Divim se toj mladoj Danijeli Knez, koja je sa tako malo godina (neprestano o tome pricam) prosula bisere drevne mudrosti, koja na genijalan nacin servira steceno znanje; takva kakva jeste ima svo moje divljenje zbog raskosne licnosti koju, ocigledno neguje.

Monday, November 7, 2011

TEBI

Tvoja nas visoka duhovnost,
ocuvana u idealitetu, nadahnjuje
radoscu koja zivot znaci i zraci
svetloscu s one strane konacnosti
kroz nas - vecno s Tobom sjedinjene
u ljubavi.








Thursday, November 3, 2011

Amarkord

03.11.1998. – 03.11.2o11.

S povodom vama koji ste ga voleli, a koji je ziveo otvorenog uma, duse I srca-kosmopolitskog duha.

Potrebno je znati “da vam je um poput padobrana-funkcionise samo kada je otvoren.
 A on nikako ne moze biti otvoren ako covek ne radi na sebi I svojoj svesti I duhovnosti”.
Ako covek ne radi na tome “UM CE  OSTATI  OGRANICEN  MATERIJALNIM ZNANJEM”.

Velika je verovatnoca da cete u nekom trenutku da se latite ove knjige. Ali, cak I ako se to ne dogodi, trajace uspomena da je “Okean u oku” secanje na Branka trinaest godina kasnije.

Monday, October 17, 2011

NESTO SASVIM LICNO – NESTO NOVO

“Polako I postepeno naucila je da uziva u bestelesnosti
svoje ljubavi.   SPOZNALA  je da se ono NAJVREDNIJE
SAMO  DUSOM  MOZE  DATI  I   PRIMITI”.

                                      Na obali Viline reke, 2003/2004.g.

REKLI SU O NAMA (1995. ’96……1999…..)

Uspeli model za buducnost-deca,stvaraoci u vannastavi, podredjena visim vrednostima istine I ljubavi-POCETAK  PUN  NADE  KOJI  JE  OSTAO  POCETAK. 

Ass dr Sladjana Jovic,
Odsek za zdravstveno vaspitanje
Zavod za zastitu zdravlja – Nis

            SVE POHVALE CASOPISU “MAGIC  MAGAZIN” 

U zdravstveno-vaspitnom radu sa decom I omladinom cesto sam u prilici da govorim o velikom znacaju kreativnosti I stvaralackih aktivnosti mladih. Osnovni smisao usmeravanja mladih ka konstruktivnim delatnostima u oblasti stvaralastva je olaksavanje razvoja njihovih potencijala u dugotrajnom procesu obogacivanja I uoblicavanja sopstvene licnosti. Na tom kreativnom putu, urednici I saradnici casopisa “MAGIC MAGAZIN” svojim stvaralastvom obogacuju, osim sopstvenih I zivote svojih vrsnjaka, ali I onih znatno starijih, koji sa zadovoljstvom procitaju ono sto ove mlade osobe napisu, nacrtaju I osmisle. Iz tog razloga, ovaj casopis predstavlja pun pogodak. Svojim bogatim sadrzajem, raznovrsnim I lepo obradjenim temama – pocevsi od stihova, reportaza, stripa, ucesca u radio emisijama, sa nesumnjivom ekoloskom orijentacijom,brojnim savetima o modi, bon-tonu I druzenju, pravilnoj ishrani mladih – ekipa koja uredjuje ovaj casopis zasluzuje svaku pohvalu.

Ovakav ozbiljan rad urednistva zasluzuje finansijsku podrsku onih koji na takav nacin mogu d aim pomognu. Na taj nacin ova, zbog razumljivih tehnickih I materijalnih mogucnosti, jos uvek “radna verzija” casopisa, mogla bi konacno da preraste, po formi I izgledu, u pravi, originalni casopis koji deca poklanjaju deci.

Urednistvu zelim od srca mnogo uspeha u daljem radu.



TIMOSENKO:

                        Naravno, sjajno je to sto ste u sebi nasli 
                        toliko stvaralackog potencijala da samostalno
                         izdajete casopis.
                         To mogu samo deca.
                         Mogu, naravno, I stariji, ali nikada sa toliko
                         topline I iskrenosti.
                         Vas casopis, jedinstven po tome sto ga stvaraju
                         iskljucivo deca, nema mane.
                         Mane uvek stvaraju odrasli.
                         Valjda ljuti sto ne mogu vise da budu ono sto
                         je najlepse: da budu deca.
                        Koja su buduci pisci, slikari, naucnici.
                        Nemojte odustajati.
                        Kada vam je najteze, a vi onda ucinite
                        sve da napravite najbolji broj.



Dimitrije Milenkovic,
Knjizevnik

                  MAGIJA  DECJEG  STVARALASTVA

Decje stvaralastvo I stvaralastvo za decu, proteklih godina u Nisu u naglom su usponu. Jedan od maticnih tokova sigurno je I ono sto ostvaruje jedinstveni casopis “Medzik  MAGAZIN” koji uredjuju I za koji pisu deca niskih osnovnih skola I deca iz Beograda. Riznica “Medzik magazine” sve je bogatija, pa se pojavila potreba da se iz prebogatog opusa izdvoji ono sto predstavlja pravu vrednost I  OBJAVI U KNJIZI, kako bi trajno zracilo I svedocilo o velikim kreativnim vrednostima sve veceg tima saradnika ovog jedinstvenog glasila.

Ovakve inicijative su zaista retke kod nas I zato ih moramo nesebicno podrzavati, jer iz njih ce  sigurno moci  da izrastu I potvrde se neophodne stvaralacke licnosti ciji trag trajno ostaje u nasoj kilturi I umetnosti.  



Milan Kerkovic,
Radio Nis           
                     “MEDZIK MAGAZIN” OTKRIVA PRAVI DECJI SVET 

Kada sam prvi put video “MEDZIK MAGAZIN” , bio sam siguran da ga  prave deca! Sve ostale “decje” casopise I listove uredjuju odrasli. To vise nisu decije novine! Ono sto smisle deca se mnogo razlikuje od stvaralastva odraslih za decu.

“MEDZIK MAGAZIN” ne pravi strategiju I “velike” urednicke “planove”, kako da zabavi decu – vec obicno preslikava deciju stvarnost. Ideje ne moraju da se “kuvaju” u “umnim” glavama “velikih” urednika, nego su odraz misli I emocija djaka-onakav kakav zaista jeste.

“MEDZIK MAGAZIN”  ne pravi razliku izmedju sveta djaka I “ozbiljnog” okuzenja “matorih”. Teme nisu samo djacke-one slikaju svet  vidjen decijim ocima.

“MEDZIK MAGAZIN” nema komplekse! Pise za decu-a poziva sve nas da saradjujemo. Bez obzira na godine. U “MEDZIK MAGAZINU” sve je istinskije. Umesto da odrasli pozivaju decu na saradnju I namecu im svoj program-deca objasnjavaju nama ( I ja sam jos uvek ponekad veliko dete) sta ih zanima, a sta im se ne dopada.

Ja, kao urednik ekoloske emisije Radio Nisa “ZONA OZONA” (u kojoj clanovi redakcije “MEDZIK MAGAZINA” svake druge nedelje uspesno saradjuju) – cestitam im na elanu, kreativnosti I uspesnoj saradnji sa Radio Nisem, I mislim da “MEDZIK MAGAZIN” zasluzuje ocenu – cisto pet (5).



Sonja Stankovic,
Professor engleskog jezika

                          Dragi medzikovci I ostali carobnjaci, 

Ima li nesto lepse nego kad deca pisu za decu? Kada se spoji decija masta, volja, entuzijazam, ljubav I spremnost  da se to podeli sa drugima, dobicete najiskreniji deciji casopis pod naslovom “Magic Magazine”. ‘Magija’ ovog casopisa je odraz magije njegovih pokretaca, glavnog urednika I saradnika, koju ovi mali carobnjaci svojim odabranim temama, tekstovima, pesmama, skolicom engleskog, salama I ilustracijama, kao carobnim stapicem prenose na svoje vrsnjake-citaoce. Kada bi taj carobni stapic imao I moc da oboji stranice ovog casopisa onda bi to zaista bio I pravi estetsko-umetnicki dozivljaj. Ali, za tako nesto potrebno je vise od entuzijazma I maste ovih malisana. Ja se iskreno nadam da u nasem gradu, kome je I ceo jedan broj posvecen, ima dobrih ljudi koji ce pomoci da se ovaj casopis odrzi I tehnicki unapredi. 

Kao prosvetni radnik ne mogu a da ne pohvalim ideju moje male prijateljice,urednice, Nevene Ciric, da svoju mastu I mastu svojih drugara pretoci u jedan ovakav magicni casopis. Magija se ogleda u sirenju interesovanja za “Magic Magazine”. Prvo su to bili njeni drugari iz odeljenja I skole, da bi se zatim ukljucila I deca drugih skola u Nisu, a kako saznajem iz samog casopisa, “Magic Magazine” je stigao I u Beograd.

Moja poruka malim carobnjacima I citaocima bice misao same urednice:’Deco ucite I igrajte se dok ste mali.Kad odrastete cekaju vas ozbiljne stvari’.



Dobrivoje Jevtic,
Knjizevnik , odgovorni urednik “Prosvete” Nis (godinu dana sponzorise casopis)

(iz intervjua sa knjizevnikom)

Kao covek sa ogromnim iskustvom, mozete li nam reci kako vidite decije stvaralastvo u okviru koga postoji I Medzik magazine?

-         MEDZIK MAGAZIN je vrlo zanimljiva revija za decu I mlade,koju uredjuju I ostvaruju mladi, deca za decu. Ima u njoj PUBLICISTICKE  SVEZINE, INVENCIJE, koja cesto nedostaje odraslim strucnjacima koji, dogadja se,  ne uspevaju da se otrgnu od rutine, pa se svezina I iznenadnost mnogih tekstova gubi. Zbog toga veoma cenim I, kao sto moze da se primeti-vec duze vreme svesrdno podrzavam ovaj casopis!



UTISCI – MISLJENJE I OCENA CASOPISA DECJE STVARALASTVO “MEDZIK MAGAZIN”

Samo poetske – romanticarske duse – kao sto su Nevena Ciric, Jovana Pesic I  Ivana Jovicic mogu uspesno, sa puno odusevljenja I spontanog poetskog nadahnuca da se4 prihvate slozenog posla – objavljivanja I izdavanja jedne jedinstvene (I u Jugoslaviji) publikacije “Medzik magazine”.

Citava koncepcija raznovrsnosti I sadrzaja radova I njeno literarno,pedagosko I likovno stvaralastvo govore o raskosnom talentu nasih ucenika osnovnih skola, a u prvom redu, Nevene Ciric koja je idejni pokretac cele zamisli. 

Sve ovo govori o neizmernoj ljubavi I pedagoskim podsticajima prema velikom broju mladih saradnika. Svi prilozi saradnika odisu originalnoscu I zivotnom vedrinom.

Danas u eri prozaicnog zivota, nastojanjem “da se prezivi” I famozne “potrosacke korpe za cetiri osobe”, ovo je uspeli pokusaj da se udje I u drugi svet, svet emocija I poezije.

U coveku postoji kretanje koje ide u pravcu spoljne delatnosti, I misljenje u pravcu unutrasnje. Sintezu izmedju tih suprotnosti predstavljaju osecanja. Samo osecanja-emocije zahtevaju celu licnost covekovu. 

U umetnosti treba da se dozivi I saznaje da u kulturi zamisao coveka nema granicara  I carinika. Umetnik zivi s drustvom I za drustvo prelazeci granice svoje individualnosti. 

U uvodnom delu lepo je istaknuta misao Ive Andrica  “Na temelju zivotne stvarnosti I razuma, podizete zgradu svog obrazovanja I zivota, ali ostavite uvek jedan prozor  koji gleda u predele umetnosti”.

Poznati anticki filozof  Platon, rekao je:”najbolji je put moralnog vaspitanja onaj koji polazi  od estetike ka etici”. A znameniti americki pisac Vilijam Fokner, prilikom primanja Nobelove nagrade za knjizevnost rekao je, izmedju ostalog,  I sledece:”Nasa danasnja tragedija je zajednicki, sveopsti strah za buducnost. Nema vise problema duha. Zbog toga je pisac koji pise danas zaboravio probleme ljudskog duha. Ja odbijam da prihvatim kraj covekov. Piscevo je pravo I duznost da istraje I pobedi.”

Poznati pesnik Toplice (I ne samo Toplice) Rade Drainac, rekao je u pesmi “Ne peva ptica sa uvelih grana”.

U zbirci ima mnogo pedagoskih – didaktickih misli I konstatacija. Na strain 66. pod naslovom  Prostor – Casovi – Nastavnicki predmeti – Ocenjivanje – Nagrade – Kriterijumi za izbor nastavnika I reizbor nastavnika kao I o ucenicima, napisano je savrseno lepo, pregledno I tacno kao da su pisali pedagozi, didakticari I psiholozi u punom smislu te reci.

Takvih primera ima dosta I neki zadivljuju svojom sadrzinom I inventivnoscu. Treba istaci veliki broj priloga ucenika osnovnih skola u cijem odabiru je ucestvovao I veliki broj nastavnika sto je za svaku pohvalu.

ZAKLJUCAK – Citajuci ovaj Zbornik vratio sam se u dane svog uciteljovanja, a ljubav prema deci je bila uvek, I onda I sada, moja inspiracija. Zbog svega ovoga, prethodno izlozenog, TOPLO PREPORUCUJEM  DA  SE  OVAKO  ZNACAJNA  PUBLIKACIJA I  STAMPA.  

 Februar, 1999.godina                                  
U znak paznje I uvazavanja              
Dr Jovan Parlic, 
redovni professor Univerziteta u penziji
                                   

NASA STRANA - VASA POSTA

Decembar,2000.godina, Beograd

Dragi prijatelji,                                                             

Nisam vas zaboravio, samo sam nesto vise nego obicno bio zauzet pa mi je vremena falilo. Dobio sam vasu postu I dalje me odusevljava taj entuzijazam, to sto vas je drzalo I uzdizalo I u najtezim vremenima. S pravom vam mogu reci da ste ispit zrelosti vec polozili I tek sada, na pragu treceg milenijuma, dolazi vase vreme. 

Vi ste verovali u sebe, u svoje snage, imali ste volje I pameti I to vas je I odrzalo. Znam koliko ste imali finansijskih problema, a I sada vam je to kamen spoticanja. Nadam se I hocu da verujem d ace vas ljudi od vlasti cuti I shvatiti koliko vi vredite I koliko ste vi dusa jednog grada.

Vas krasi humanist, jer ste pomagali ljudima onda kada im je bilo najteze u ratu, u nemastini, u krizi morala! Vi ste cistiliste dusa, ekipa “psihijatara” bez diplome, a koja svesno ili nsvesno ljudima uliva poverenje, samopouzdanje, oslobadja ih nekorisnih neuroza I svaku muku modifikujete I pretacete u stvaralastvo I kreativnost. Bili ste Evropa na ovim prostorima usred mraka I beznadja. I deca Samerhila mogu da vam pozavide.

Svima vama od mene imate I dalje punu podrsku I sve cestitke za uspeh. Vase vreme je u trecem milenijumu, pa zato smelo I sretno zakoracite.

                     Vas saradnik I prijatelj-Miroslav Marinkovic
                     OS “Kralj Petar prvi”